STABILNI SUSTAVI GAŠENJE VODOM

SPRINKLER SUSTAV

Sprinkler sustav je najugrađivaniji aktivni sustav zaštite od požara na svijetu. Za gašenje požara sprinkler sustav koristi vodu, a kod prorade sustave aktiviraju se alarmna zvona, pa sprinkler sustav istovremeno vrši funkciju i gašenja i uzbunjivanja, odnosno dojave požara. To također čini prosljeđivanjem signala požara u vatrodojavni sustav.

Prvi sprinkler sustav ugrađen je početkom 18. stoljeća u tvornici tekstila u Engleskoj i od tada se neprestano usavršava. U Hrvatskoj je prvi sprinkler sustav ugrađen također u tekstilnoj industriji, u Dugoj Resi pokraj Karlovca. Obveza ugradnje sprinkler sustava, ili nekog drugog sustava zaštite od požara, u neku građevinu definira se elaboratom zaštite od požara koji je sastavni dio Glavnog projekta za izgradnju neke građevine. Naravno, svaka osoba može i samoincijativno ugraditi sprinkler sustav u svoju građevinu te ju na taj način zaštititi od požara, povećati joj vrijednost ali i ostvariti dodatne bonuse na premiju osiguranja ukoliko se osigura na rizik požara.

Ugradnja sprinkler sustava, ovisno o vrsti sustava, košta prosječno oko 100 kn/m2, tako da taj trošak ne bi trebao predstavljati presudnu stavku naspram ukupne vrijednosti nekretnine po kvadratnom metru, pogotovo jer taj mali postotak štiti ukupnu vrijednost nekretnine od nestajanja. Većina građana koji se ne bave zaštitom od požara najčešće ne zna što je sprinkler sustav ni kako djeluje, ali svi su u američkim filmovima vidjeli da već kod pojave male količine dima iz prskalica u stropu počinje prskati voda. Da, to je sprinkler sustav, iako se zapravo on (uz moguće rijetke projektirane iznimke) ne reagira na dim i aktivira se u pravilu na toplinu.

Postoji nekoliko, po načinu djelovanja i izvedbi, različitih vrsta sprinkler sustava ali svima je u pravilu zajedničko nekoliko osnovnih činjenica:

• ne reagira na dim i aktivira ga toplina oslobođena u požaru
• prilikom požara u objektima s ugrađenim sprinkler sustavom efikasnija je evakuacija, u požarima u pravilu nema poginulih i ozlijeđenih
• štete od posljedica požara su uglavnom neznatne usporedno da nije bilo sprinkler sustava
• u usporedbi sa gašenjem požara od strane vatrogasnih postrojbi, količina vode za gašenje požara je znatno manja (manje je i područje požara jer ga sprinkler lokalizira) a time i sekundarne štete nastale polijevanjem vodom.

Sve vrste sprinkler sustava su jednostavne za održavanje, efikasni su za gašenja i dojavu požara i odlikuju se visokom pouzdanošću te nepostojanju lažnih alarma. U slučaju požara aktiviraju se samo one mlaznice koje se nalaze u dijelu prostora koji je zahvaćen požarom, tako da su štete od djelovanja vode u štićenom prostoru minimalne štete.

Prema statistici BVFA (Njemačko državno udruženje protupožarne opreme i sustava) požar u 85 % slučajeva je ugašen sa maksimalno 4 sprinkler mlaznice. Sustav se vrlo brzo, u roku par sati, vraća u ponovnu funkciju bez potrebe za velikim troškovima i servisima.

Održavanje i ispitivanje sprinkler sustava

Prema Zakonu o zaštiti od požara…
Sukladno čl.40. Zakona o zaštiti od požara (n.n. 92/10) link ispravnost i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava, sukladno uputi proizvođača, provjerava korisnik, a pravna osoba ovlaštena od strane ministra, ispravnosti funkcionalnost provjerava najmanje jednom godišnje, o čemu se izdaje uvjerenje. Dakle, u svakom projektu sprinkler sustava propisano je u kojim rokovima je potrebno provjeravati funkcionalnost sprinkler sustava i što se sve treba provjeriti. Kako često korisnici sprinkler sustava
nemaju dovoljno stručnog znanja za detaljnu provjeru funkcionalnosti i ispravnosti sustava preporuča se to prepustiti za to stručnim osobama.

Osim same provjere funkcionalnosti i ispravnosti sustava potrebno je u određenim rokovima izvršiti i neke druge radnje na sustavu koje mogu izravno utjecati na njegovu funkcionalnost, te se te poslove svakako preporuča prepustiti stručnim osobama. Ispitivanje svih stabilnih sustava za zaštitu od požara, a tako i sprinkler sustava mora se prepustiti za to, od MUP-a ovlaštenim, pravnim osobama. Ispitivanje se obavlja najmanje jedan puta godišnje, te ako je sustav ispravan i funkcionalan, o tome se sastavlja zapisnik i izdaje se uvjerenje.

Ovlast za ispitivanje sprinkler sustava, ukoliko ispunjava propisane uvjete, može dobiti i tvrtka koja nije stručna i za održavanje sustava. Angažmanom takve tvrtke, ukoliko se se prilikom ispitivanja pokaže da sustav nije ispravan i funkcionalan, nećete ishoditi uvjerenje nego ćete morati platiti obavljeno ispitivanje sustava, te angažirti tvrtku koja će sustav dovesti u ispravno stanje, a nakon toga ponovo obaviti ispitivanje sustava. Zbog toga se uvijek preporuča prije ispitivanja napraviti servis sustava prilikom kojeg bi se utvrdili eventualni kvarovi ili manjkavosti na sustavu te isti odmah otklonili.

Tehnoplam d.o.o. je od MUP-a ovlaštena pravna osoba za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava zaštite od požara, a ima i zaposlene stručne osobe koje će rado obaviti servis Vašeg sustava, te ga nakon servisa funkcionalno ispitati i o tome vam izdati uvjerenje.

Iz prakse…

Bez obzira što se radi o stacionarnom sustavu, a ne o proizvodu poput primjerice automobila, neodržavanjem sustava u redovitim vremenskim intervalima najmanje jednom godišnje (preporučljivo dva puta godišnje uz još češće radnje koje radi sam korisnik)  –  značajno smanjujete vjerojatnost besprijekorne automatske prorade sustava u slučaju potrebe – požara.

 

Osnovni elementi sprinkler sustava su:
– sprinkler mlaznice,
– cjevovod,
– sprinkler ventil,

sve povezano na izvor vode.

Pri požaru dolazi do naglog povećanja temperature okoline. Na onoj sprinkler mlaznici, koja je najbliža požaru će se uslijed povećanja topline rasprsnuti ampula koja otvor na mlaznici drži zatvorenim,  te će tada kroz taj otvor krenuti voda. Voda će preko pladnja formirati mlaz vode čime započinje gašenje požara.

Kod aktiviranja mlaznice, u sprinkler stanici će doći do otvaranja sprinkler ventila i voda će iz izvora napajanja (bazena, tlačnog spremnika ili gradskog vodovoda) poteći cjevovodom do aktivirane mlaznice. Dio vode će sporednim cjevovodom aktivirati alarmno zvono, koje će signalizirati proradu sprinkler sustava, a centrala za nadzor sustava će proslijediti signal prorade na mjesto stalnog dežurstva ili osobi zaduženoj za brigu o sustavu.

DRENCHER SUSTAV

Drencher sustavi su sustavi u kojima su sve prskalice otvorene te spojene na sustav cjevovoda za vodu, tako da je u ovom sustavu izbjegnut toplinski element ‘ampula’ koja se koristi kod sprinkler sistema. Ovi se sustavi koriste za posebne opasnosti gdje je brzo širenje vatre jer pružaju istodobnu primjenu vode tijekom čitave opasnosti.

Voda u cijevima nije prisutna dok sustav ne radi. Budući da su prskalice otvorene, cjevovodi su pod atmosferskim pritiskom. Kako bi se spriječilo da pritisak dovoda vode prisiljava vodu u cjevovod, na priključku za dovod vode koristi se “ispušni ventil”, koji je mehanički zatvoren ventil. To je ventil koji se ne resetira i ostaje otvoren jednom kada se aktivira.

 

 

HIDRANTSKA MREŽA

Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina. Danas, u urbaniziranim sredinama, gotovo da nema naselja i građevine da nema razvedenu hidrantsku mrežu. Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina. Danas, u urbaniziranim sredinama, gotovo da nema naselja i građevine da nema razvedenu hidrantsku mrežu. 

U osnovi razlikujemo nekoliko tipova hidrantskih mreža i to: 

• unutarnju hidrantsku mrežu 
• vanjsku hidrantsku mrežu 

Hidrantska mreža može biti uvijek u stanju pripravnosti, napunjena vodom pod tlakom i tada govorimo o mokroj hidrantskoj mreži. Ukoliko hidrantska mreža nije pod tlakom vode, nego se voda u hidrantsku mrežu pušta otvaranjem određenog ventila na udaljenom mjestu, bilo ručno ili automatski, govorimo o suhoj hidrantskoj mreži. 

Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu koji se štiti, a završava bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom. Unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara moraju se štititi građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima, građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara, građevine za koje je to zahtijevano prostornim planom, građevine koje svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara, objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najniže kote površine uz stambeni objekt koja služi kao vatrogasni pristup, mjesta okupljanja većeg broja ljudi u građevinama, garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina veća od 100 m2, građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina veća od 100 m2, podzemne etaže površine veće od 100 m2, mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar građevine. 

U građevini koja se štiti unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara postavljaju se na cjevovod zidni hidranti koji i moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu, odnosno da su popunjeni odgovarajućom propisanom opremom (cijev, mlaznica…) Zidni hidranti moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se u ormariću nalazi oprema hidrantske mreže za gašenje požara. 

Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom. Vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara obvezatno se moraju štititi

Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora imati propisani protok i tlak koji na mlaznici kod minimalne protočne količine ne smije biti manji od 0,25 Mpa. (2,5 bara) Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora biti izvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s jednim mlazom vode s tim da se na dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m. U slučaju da se potrebna protočna količina vode u požarnom sektoru koji se štiti ostvaruje s dva ili više hidranata potrebno je da se cjelokupna štićena površina prekrije s onoliko hidranata koliko je potrebno da se ostvari potrebna protočna količina vode. Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da se svaki kat štiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom. Prostor oko hidranta mora biti slobodan i očišćen, kako bi hidrant bio stalno dostupan

Suha hidrantska mreža za gašenje požara projektira se I ugrađuje u prostorima građevina u kojima postoji rizik smrzavanja vode u cjevima.

Imate pitanja? Pošaljite name upit!

10 + 14 =